NEBESKI MILIĆ

Povodom 90. godišnjice rođenja slavnog srpskog slikara Milića Stankovića, čuvenog kao Milić od Mačve, Dom Jevrema Grujića je otvorio izložbu koja prezentuje prvih 30 godina stvaralaštva srpskog Dalija.
Na izložbi će posetioci moći da vide preko 60 Milićevih slika, ali i brojne lične predmete, fotografije, crteže i umetničke instalacije.

Milena Pavlović Barili

Milena Pavlović Barilli, jedna od najznačajnijih srpskih slikarki, rođena je u Požarevcu, 5. novembra 1909. kao jedino dete Danice Pavlović, potomkinje najstarije Karađorđeve ćerke Save, i Bruna Barilija koji je bio italijanski kompozitor, muzički kritičar i pesnik.

Magija pirotskog ćilima

Izložba u produkciji GAIA pokreta pod nazivom Magija pirotskog ćilima otvorena je 16. juna 2023.godine u nesvakidašnjem prostoru Re-kreativnog centra Silosi Beograd. Posvećena je jednom od simbola nematerijalnog nasleđa Srbije i obuhvata više od 60 pirotskih ćilima velikih formata iz kolekcije porodice Nikolić uz brojne manje prostirke, šustikle i komade nameštaja. Autori koncepta, dizajna i postavke izložbe su profesori Fakulteta primenjenih umetnosti dr um. Leonora Vekić i dr um. Zlatko Cvetković.

„Hilandarski medicinski kodeks i srpska srednjovekovna medicina“

„Hilandarski medicinski kodeks i srpska srednjovekovna medicina“ Mesto održavanja:  Galerija prirodnjačkog muzeja u Beogradu Autori izložbe: dr Aleksandra Savić, muzejski savetnik Prirodnjačkog muzeja i dr Snežana Jarić, naučni savetnik, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Autor ilustracija: Bora Milićević, likovni tehničar Prirodnjačkog muzeja. Vreme održavanja: 26. januar 2023. godine – 02. jul 2023. Izložba „Hilandarski […]

Priroda i jezik

Izložba „Priroda i jezik“ na stručan i popularan način sublimira više različitih oblasti: biologiju, geologiju, anatomiju, osnove lingvistike i književnost, elemente folkloristike, muziku inspirisanu zvucima prirode.

Izložba nam na slikovit način približava jezik prirode i matematičkih pravilnosti u prirodi; načine komunikacije među živim bićima (miris, feromoni, boje); prenošenje informacije među ljudima, životinjama i biljkama, ali i ćelijama, kao i mnoge druge fenomene u prirodi. Na izložbi je prikazano 166 eksponata iz različitih zbirki Prirodnjačkog muzeja.

Izložba profesora Borisa Podreke „Arhikultura“

Kao čovek koji je ponikao u Srednjoj Evropi i koji baštini njenu istorijsku i umetničku tradiciju, Boris Podreka odrasta u višejezičnoj sredini i stvara u multikulturnom ambijentu na prostoru između Beograda i Ljubljane, Trsta i Venecije, Beča i Štutgarta. Parametri njegovog rada vuku korene iz teorije arhitekture Zempera (Semper), Bethera (Bottcher) i Viole le Duka (Viollet le Duc).

Lepa kuća

Prevazilaženje puke egzistencije, i s njom povezanih aktivnosti, čovek u kulturi iskazuje kreiranjem simboličkih oblika ponašanja, što uključuje i stvaranje estetskih formi i izraza. Može se reći da u kulturi pomoću estetskih formi i estetskim izražavanjem čovek daje smisao svojoj egzistenciji. Kuća odavno nije više samo sklonište od vremenskih neprilika, životinja i drugih ljudi, već je postala simboličko središte čovekovog života.

Olga Jevrić – Kompozicija i struktura

„Ja sam svršila Medicinski fakultet na Univerzitetu ciriškom i položila doktorat kao doktor medicine, hirurgije, babičluka i očnih bolesti, što dokazujem priloženom diplomom. Na osnovu ovoga molim g. Ministra da mi izvoli dati dozvolu da u Beogradu praktikujem. I, ako bi trebalo još kakav uslov da ispunim, molim g. Ministra samo neka narediti izvoli, i to ću ispuniti.”
Ovako je Draga Ljočić pisala kako bi kao lekarka dobila dozvolu za rad. Dobila je posao u državnoj službi, ali čak i tada, nije mogla biti više od lekarskog asistenta.

EVOLUCIJA

Pojam evolucije je u osnovi razumevanja odgovora na pitanja kao što su: Odakle ljudi? Šta je život? Šta je čovek? Zbog čega postojimo? Ima li život smisla? Od vremena kada je Čarls Darvin objavio svoju čuvenu knjigu o postanku vrsta i prirodnom odabiranju ne moramo više posezati za mitskim i praznovernim objašnjenjima da bi radoznaloj deci odgovorili na ova pitanja.

Velikanke srpske kulture u Domu Jevrema Grujića

„Ja sam svršila Medicinski fakultet na Univerzitetu ciriškom i položila doktorat kao doktor medicine, hirurgije, babičluka i očnih bolesti, što dokazujem priloženom diplomom. Na osnovu ovoga molim g. Ministra da mi izvoli dati dozvolu da u Beogradu praktikujem. I, ako bi trebalo još kakav uslov da ispunim, molim g. Ministra samo neka narediti izvoli, i to ću ispuniti.”

Ovako je Draga Ljočić pisala kako bi kao lekarka dobila dozvolu za rad. Dobila je posao u državnoj službi, ali čak i tada, nije mogla biti više od lekarskog asistenta.