„Hilandarski medicinski kodeks i srpska srednjovekovna medicina“

Mesto održavanja:  Galerija prirodnjačkog muzeja u Beogradu
Autori izložbe:
dr Aleksandra Savić, muzejski savetnik Prirodnjačkog muzeja i dr Snežana Jarić, naučni savetnik, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“,
Autor ilustracija: Bora Milićević, likovni tehničar Prirodnjačkog muzeja.
Vreme održavanja: 26. januar 2023. godine – 02. jul 2023.

Izložba „Hilandarski medicinski kodeks i srpska srednjovekovna medicina“ u Galeriji Prirodnjačkog muzeja (januar – jun 2023) predstavila je javnosti medicinska znanja i praksu lečenja ljudi prirodnim lekovitim sredstvima, koja su bila dostupna u srednjem veku u Srbiji.

Na izložbi su predstavljena dostignuća medicine starog i srednjeg veka u različitim civilizacijama širom sveta, kao i medicina srednjeg veka u Srbiji. Predstavljene su prve srpske bolnice (Hilandar i Studenica), prvi lekari u Srbiji, kao i manastirska, dvorska i gradska medicina. Kuriozitet izložbe su izuzetno retki, sačuvani srednjovekovni hirurški sa područja Srbije iz Muzeja Ras u Novom Pazaru i riznice srednjovekovnih medicinskih instrumenata manastira Mažići kod Priboja. Predstavljena je i trepanovana lobanja (medicinski zahvat bušenja kosti lobanje radi oslobađanja od glavobolja) iz Narodnog muzeja Kikinda.

Jedan od najpoznatijih i najznačajnijih dokumenata srpske srednjovekovne medicine predstavlja rukopis „Hilandarski medicinski kodeks“ (15 – 16. vek), jedinstveni zbornik sačuvanih medicinskih i farmakoloških spisa srednjovekovne prakse Salerno-Monpelje škole, a koji se može smatrati prvom srpskom i prvom slovenskom farmakopejom. 

Otkriven je 1952. godine u riznici manastira Hilandar na Svetoj Gori, a u hilandarskoj arhivskoj građi zaveden je pod brojem 517. Njegovo otkriće predstavlja jedno od najznačajnijih koraka u istraživanju istorije medicine srednjeg veka u Srbiji i Evropi. Najznačajniji spis rukopisa je Farmakološki spis, koji sadrži opise prostih i složenih lekova biljnog, životinjskog i mineralnog porekla, kao i načine njihove pripreme, primene i dozu.  Kodeks predstavlja i prvo pisano delo koje sadrži botaničku terminologiju i možemo ga smatrati pretečom srpske botanike. Rukopis je od izuzetnog značaja za istoriju srpske medicine, farmacije i botanike.

Originalni primerak „Hilandarskog medicinskog kodeksa“ i danas se nalazi u riznici manastira Hilandar, dok se fototipsko izdanje nalazi u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu.

Izložba je upotpunjena namenski komponovanom muzikom i fotografijama manastira Hilandar i prirode Svete Gore, autora Aleksandra Markovića. Izložba je organizovana u saradnji sa: Institutom za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Muzejom Ras iz Novog Pazara, Manastirom Banja (Pribojska Banja) pravoslavne eparhije Mileševa, Narodnom bibliotekom Srbije, Bibliotekom Matice srpske, Hemijskim fakultetom u Beogradu i Narodnim muzejom Kikinda. Prijatelj izložbe je Institut za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“.