Velikanke srpske kulture u Domu Jevrema Grujića

Mesto održavanja: Dom Jevrema Grujuća Beograd
Autorke projekta: Branka Conić, dr Gordana Bekčić i Ružica Opačić
Autorka postavke: Ružica Opačić
Vreme održavanja: 20. 01. 2022. – 27. 03. 2022.
www.domjevremagrujica.com

Koliko znamo o putu ka slobodi i samostalnosti?

 

„Ja sam svršila Medicinski fakultet na Univerzitetu ciriškom i položila doktorat kao doktor medicine, hirurgije, babičluka i očnih bolesti, što dokazujem priloženom diplomom. Na osnovu ovoga molim g. Ministra da mi izvoli dati dozvolu da u Beogradu praktikujem. I, ako bi trebalo još kakav uslov da ispunim, molim g. Ministra samo neka narediti izvoli, i to ću ispuniti.”

Ovako je Draga Ljočić pisala kako bi kao lekarka dobila dozvolu za rad. Dobila je posao u državnoj službi, ali čak  i tada,  nije mogla biti više od lekarskog asistenta. 

Prva srpska studentkinja. Prva srpska žena lekar. U to vreme u  čitavoj Evropi bilo je svega desetak žena lekara. Ona je bila jedna od njih. Nije imala pravo da radi uprkos vrhunskom obrazovanju, nije imala pravo glasa, uprkos svojoj istrajnoj borbi za jednakost.

Zašto za Fridu Kalo zna celi svet, a mi našoj Mileni Pavlović Barili nismo mogli dati da u svojoj zemlji bude profesorka likovne umetnosti?

„Već tri dana kako se Galerija ’Blumsberi’ puni svetom. Ovo je jedna od najbolje uspelih pojedinačnih izložbi jugoslovenskih umetnika u Londonu“, pisalo je nekada beogradsko „Vreme”. U svetu – da se dive njenoj autentičnosti, kod nas – da je zbog nje oteraju.

Zašto je prvu samostalnu izložbu Nadežde Petrović njen rod dočekao sa neodobravanjem i kritikama? „Za sve se traži vremena, a za vaspitanje publike malo duže vremena”, govorila je srpska slikarka, koja je na našem tlu donela ekspresionizam i simbolizam, savremenu umetnost najviših vrednosti. I, iako ne manje vredno, već za izuzetno divljenje i poštovanje, njen patriotsko herojsko zalaganje tokom Prvog svetskog rata uvek se rado ističe.

A koliko njenih slika znate?

Zašto je Mina Karadžić najpre kćerka Vuka Karadžića, pa inspiracija Branka Radičevića? Zašto njenom imenu ne pridamo značaj koji zaslužuje, pa da pored njega prvo dodamo slikarka i književnica, čiji portreti svedoče o jednom vremenu više nego bilo kakvi istorijski podaci?

Zašto je Jelisaveta Načić sredinom prošlog veka  u Dubrovniku preminula siromašna i zabranjena? Prva srpska žena arhitekta i jedna od prvih žena zaposlenih u javnom školskom sektoru. Ako ste ikada prošli, a verujemo da mnogi jeste, pored Osnovne škole „Kralj Petar I” u Beogradu, onda ste svedoci prve moderne srpske školske zgrade.

Pogađate li ko ju je projektovao?

Da nije  bilo Soje Jovanović, ne bi bilo ni Čkalje kakvog znamo. Prva srpska žena režiser, dokazala je svoju talenat i u pozorištu i na filmu. Idući do Kalenić pijace, možda i  svakodnevno, da li obratite pažnju na plato posvećen režiserki koja je režirala prvi jugoslovenski dugometražni film u boji – „Pop Ćira i pop Spira”?

Možemo ovako nastaviti. Međutim, nadamo se da je ovaj tekst dovoljan da se zapitate: „Zašto ne znam više o Poleksiji Todorović, Beti Vukanović, Magi Magazinović, Ljubici Marić, Anici Savić Rebac, Zori Petrović, Desanki Maksimović, Ljubici Cuci Sokić, Leposavi St. Pavlović, Vidosavi Kovačević?”

Srpska žena morala je biti vrhunski slikar, književnik, novinar, pesnik, kompozitor, filozof, koreograf da bi se izborila za svoje mesto u društvu. Morala je biti borbena, istrajna, strpljiva. Morala je, nažalost, i da bude ponižena, izopštena, ismevana.

Došlo je vreme da bude zanavek cenjena, poštovana, pamćena.

Mi danas moramo da istrajemo u tome da ta borba ne bude uzaludna, tako što, najpre, nećemo dozvoliti da imena ovih velikanki padnu u zaborav.

Dom Jevrema Grujića se otuda istakao kao jedinstveno mesto na kojem ste od 20. januara do 27. marta 2022. godine mogli posetiti izvrsnu izložbu „Velikanke srpske kulture”.

Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Sekretarijat za kulturu grada Beograda i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti.

Partneri izložbe su Muzej grada Beograda, Spomen-zbirka Pavla Beljanskog, Galerija Milene Pavlović Barili, Umetnička galerija Nadežde Petrović, Galerija SANU, Muzikološki institut SANU, Muzej pozorišne umetnosti Srbije, Narodni muzej Valjevo, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, Zadužbina Desanke Maksimović, Galerije X Vitamin, ŠTAB i B2, privatne kolekcije, kao i Matica srpska i „Kakva Ženska!”.

Možda zbog svojih obaveza ili života u  drugom gradu niste uspeli da posetite ovu izložbu. Zato se nadamo da ćete uživati u njenoj virtuelnoj turi. Kroz interaktivnu 360° šetnju možete poći kada god poželite, sa bilo koje lokacije na portalu galerijeimuzeji.rs ili putem naše mobilne aplikacije koju možete preuzeti sa vašeg „play store-a”.